Ministri će ponoviti potpunu posvećenost Unije evropskoj perspektivi za države zapadnog Balkana u skladu s agendom iz Soluna.
Očekuje se da će ministri razmotriti i situaciju u Bosni i Hercegovini uoči predstojećih izbora u oktobru i istaknuti potrebu za ponovnim stvaranjem elana za reforme u ovoj državi nakon izbora uz snažniju prisutnost EU-a na terenu.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton informirat će Vijeće ministara o svom nedavnom putu na Bliski istok i posebno o posjeti Gazi.
Očekuje se da će Vijeće podvući hitnu potrebu za održivim rješenjem za situaciju u pojasu Gaze i pozvati na trenutno i bezuvjetno otvaranje prijelaza za dostavljanje humanitarne pomoći, potrošačke robe i ljudi.
Bit će nastavljena i diskusija o nuklearnom programu Irana i mjerama koje EU treba usvojiti u vezi s Rezolucijom 1929 Vijeća sigurnosti UN-a kojom se nameće četvrti krug sankcija ovoj državi.
Na sastanku održanom sredinom juna Evropsko vijeće je, ponovivši svoju predanost traganju za diplomatskim rješenjem, ocijenilo da su nove restriktivne mjere prema Iranu postale neizbježne i pozvalo Vijeće ministara da usvoji mjere predviđene rezolucijom UN-a.
Restriktivne mjere koje će biti usvojene podrazumijevaju dodatne sankcije u trgovini, financijskim uslugama, energiji i prometu, kao i proširenje liste individua i organizacija čija će imovina u EU-u biti zamrznuta. Ministri će također razgovarati o odnosima sa Sudanom, nakon općih izbora u toj zemlji. Razgovori o Sudanu vodit će se u svjetlu drugog zahtjeva za uhićenje predsjednika Omara Hasana al-Bashira koji je izdao Međunarodni kazneni sud (ICC) zbog optužbi za genocid. Prvi zahtjev za Al-Bashirovo uhićenje izdan je marta 2009. zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Pored ovih tema, ministri će razgovarati io strateškom partnerstvu Unije s Indijom i Brazilom, o Kirgistanu, Kubi, Gruziji, a na marginama sastanka, u utorak, bit će održana sjednica Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje Makedonije, kandidata za prijam u EU, prenijele su agencije.

Ministri će ponoviti potpunu posvećenost Unije evropskoj perspektivi za države zapadnog Balkana u skladu s agendom iz Soluna.
Očekuje se da će ministri razmotriti i situaciju u Bosni i Hercegovini uoči predstojećih izbora u oktobru i istaknuti potrebu za ponovnim stvaranjem elana za reforme u ovoj državi nakon izbora uz snažniju prisutnost EU-a na terenu.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton informirat će Vijeće ministara o svom nedavnom putu na Bliski istok i posebno o posjeti Gazi.
Očekuje se da će Vijeće podvući hitnu potrebu za održivim rješenjem za situaciju u pojasu Gaze i pozvati na trenutno i bezuvjetno otvaranje prijelaza za dostavljanje humanitarne pomoći, potrošačke robe i ljudi. Bit će nastavljena i diskusija o nuklearnom programu Irana i mjerama koje EU treba usvojiti u vezi s Rezolucijom 1929 Vijeća sigurnosti UN-a kojom se nameće četvrti krug sankcija ovoj državi. Na sastanku održanom sredinom juna Evropsko vijeće je, ponovivši svoju predanost traganju za diplomatskim rješenjem, ocijenilo da su nove restriktivne mjere prema Iranu postale neizbježne i pozvalo Vijeće ministara da usvoji mjere predviđene rezolucijom UN-a.
Restriktivne mjere koje će biti usvojene podrazumijevaju dodatne sankcije u trgovini, financijskim uslugama, energiji i prometu, kao i proširenje liste individua i organizacija čija će imovina u EU-u biti zamrznuta.
Ministri će također razgovarati o odnosima sa Sudanom, nakon općih izbora u toj zemlji. Razgovori o Sudanu vodit će se u svjetlu drugog zahtjeva za uhićenje predsjednika Omara Hasana al-Bashira koji je izdao Međunarodni kazneni sud (ICC) zbog optužbi za genocid.
Prvi zahtjev za Al-Bashirovo uhićenje izdan je marta 2009. zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Pored ovih tema, ministri će razgovarati io strateškom partnerstvu Unije s Indijom i Brazilom, o Kirgistanu, Kubi, Gruziji, a na marginama sastanka, u utorak, bit će održana sjednica Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje Makedonije, kandidata za prijam u EU, prenijele su agencije.

Predsjednik Obama je na iftaru u Bijeloj kući, održanom u petak, rekao da muslimani imaju ista prava da prakticiraju svoju vjeru kao i svi ostali u SAD-u, uključujući i izgradnju džamije na Manhattanu.
Ipak, dan kasnije Obama je malo ublažio svoju izjavu rekavši da je komentarisao prava zagarantovana američkim Ustavom, a ne odluku da se pravi džamija u blizini WTC-a.
Konzervativci su osuli paljbu na Obaminu izjavu nakon sedmica šutnje Bijele kuće koja je odbijala dati komentar na tu temu tvrdeći da je to pitanje lokalnih vlasti.
"Ovo nije pitanje slobode religije, jer mi svi poštujemo pravo vjeroispovijesti, ali mislim da nije mudro graditi džamiju na mjestu gdje je 3.000 Amerikanaca izgubilo živote u terorističkom napadu. Ovo je dokaz da Vašington, Bijela kuća, administracija i predsjednik nemaju veze sa većinskim mišljenjem u Americi", rekao je senator John Cornyn, republikanac iz Teksas za tv-stanicu Fox.Lokalne vlasti odobrile su gradnju zgrade od 13 spratova. Centar će biti izgrađen na privatnom vlasništvu, a ukupna vrijednost projekta iznosi oko 100 miliona dolara.Projekt je od početka kamen spoticanja i izaziva različite reakcije u SAD-u, koje će narednog mjeseca obilježiti devet godina od terorističkog napada.Istraživanje CNN-a provedeno ovog mjeseca pokazalo je da se 68 posto Amerikanaca protivi izgradnji džamije, dok se s tim slaže tek 29 posto, iako se većina složila da muslimani imaju pravo da to urade.Njujorški gradonačelnik Michael Bloomberg podržao je izgradnju islamskog centra, dok se isto moglo čuti tek od nekoliko demokrata, javlja agencija AFP.

Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini pokrenuo je akciju osiguranja iftara za sve socijalno ugrožene građane BiH. Realizator će biti Udruženje Narodna kuhinja Stari Grad Sarajevo, a podršku će dati i Općina Stari Grad.Iz Narodne kuhinje su apelirali na građane da prilozima doprinesu tome da nijedan čovjek u BiH, bez obzira na vjeru i naciju, ne bi bio gladan i ostao bez večere tokom ramazana.

Upravnica kuhinje Zilka Šeta, poznata kao tetka Zilka, je za naš portal istakla kako je već osigurano 1.000 iftara za ljude u mjestima izvan gradske zone, na Ilidži, u Ilijašu, Hadžićima i Hrasnici. Također, dodala je kako je samo u općini Stari Grad osigurano 500 iftara, dok će dosta paketa biti podijeljeno socijalno ugroženom stanovništvu u Banjoj Luci, Zenici, Višegradu, Goraždu, Mostaru, Tuzli...
Jedan paket će sadržavati 25 kg brašna i 19 kg drugih namirnica, poput kafe, šećera, ulja, riže, germe...
"Naši korisnici vam mogu potvrditi da smo im u ove dane pred ramazan podijelili po 3-4 kg mesa, te nešto voća i povrća. Izuzetno je lijepo što će iftare moći dobiti i oni koji ne poste, odnosno i ljudi druge vjere", kazala je Šeta za Sarajevo-x.com.
Narodnu kuhinju jučer su posjetili reis-ul-ulema Mustafa ef. Cerić s ljudima iz svog kabineta, te predstavnici Općine Stari Grad, a IZ je tom prilikom kuhinji donirala 5.000 KM.Šeta ističe da kuhinja ima podršku kako građana tako i Vlade Kantona Sarajevo, te Islamske zajednice, pa su čak i u mogućnosti dati obroke sve većem broju korisnika. Ilustracije radi, kuhinja dnevno osigura 1.200 obroka.
Transakcijski račun za uplatu priloga Narodnoj kuhinji "Stari Grad" Sarajevo kod Vakufske banke je: 1602000024054956.Dodatne informacije zainteresirani mogu dobiti na broj telefona: 00387 33 237 189 ili u Narodnoj kuhinji "Stari Grad" Sarajevo, ul. Halači 6, Sarajevo.