You must have Flash Player installed in order to see this player.
- Stanje na putevima
 - Kursna lista
-
- Vrijeme
-
|
|
Ganić na sarajevski aerodrom slijeće u 13.25 sati |
 |
 |
 |
|
Autor Administrator
|
|
Srijeda, 28 Juli 2010 10:01 |
 Ejup Ganić, bivši član Predsjedništva BiH, jutros je doputovao u Istanbul, odakle će se u popodnevnim satima uputiti prema Sarajevu. Dolazak Ganića na sarajevski aerodrom očekuje se u 13.25 sati, saopćeno je iz ureda predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića. U Sarajevo će se sa Ganićem također vratiti savjetnik za ustavno-pravna pitanja predsjedavajućeg Predsjedništva BiH dr. Harisa Silajdžića, Damir Arnaut, koji je aktivno učestvovao u procesu pred londonskim sudom, te čije je svjedočenje ocijenjeno kao posebno relevantno u jučerašnjoj presudi tog suda.
Napominjemo, sud u Londonu jučer je odbio zahtjev Srbije za izručenje bivšeg člana Predsjedništva RBiH Ejupa Ganića. Kabinet predsjedavajućeg Silajdžića još jednom je pozdravio odluku suda da odbije srbijanski zahtjev za izručenje Ganića, te posebno potcrtao značaj dijelova te odluke koji su srbijanski zahtjev okarakterisali kao politički motivisan. "Ova odluka će zasigurno obeshrabriti politički-motivisano srbijansko pravosuđe da progoni druge branitelje Bosne i Hercegovine, te također predstavlja značajno priznanje naporima ovog Kabineta u odbrani Ganića. Ta odluka, štaviše, predstavlja afirmaciju politike ovog Kabineta da se protiv neistina i trikova koji dolaze iz zvaničnog Beograda bori isključivo istinom i činjenicama, koje na kraju uvijek pobjeđuju", saopćeno je iz kabineta Silajdžića. Ganić je uhapšen u Londonu 1. marta ove godine na osnovu potjernice Srbije, koja je zatražila njegovo izručenje kako bi mu se u Beogradu sudilo za ratni zločin. Desetak dana nakon hapšenja pušten je iz pritvora uz kauciju i od tada je bio u kućnom pritvoru. Tužilaštvo za ratne zločine Srbije sumnjiči Ganića za učešće u napadu na kolonu Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, maja 1992. godine. Prema podacima iz istrage, u napadu je ubijeno 18 vojnika. Sudija Timothy Workman rekao je da postoji dokazi o zloupotrebi procesa i da bi suđenje moglo biti politički motivisano. "Ove procedure su pokrenute i korištene u političke svrhe i to tako da predstavljaju zloupotrebu procesa u ovom sudu", rekao je sudija Workman. "Sud je donio odluku da je Srbija zloupotrijebala britanske zakone i pravosuđe i da je ovaj proces politički motiviran. Da je samo odluka o ekstradiciji, mogli bi se žaliti. Ali, kada sud jednoj zemlji kaže da je zloupotrijebila njene zakone i da je ovo politički motivisan proces koji ste vi preobukli u pravni, svaka žalba bi bila nastavak te zloupotrebe, kazala je Emina Ganić. Bruno Vekarić, zamjenik tužioca Srbije za ratne zločine, izjavio je da će Tužilaštvo uložiti žalbu na odluku. "Poštujemo svaku odluku engleskog suda, ali postoji pravo žalbe višem sudu i mi ćemo to pravo iskoristiti. Nastojat ćemo da dobijemo odgovore na pitanja koja muče porodice više od 60 žrtava", rekao je Vekarić srbijanskim medijima. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) već je ranije istraživao napad u Dobrovoljačkoj ulici, kao i Ganićevu ulogu u njemu, na temelju tvrdnji tužilaštva Republike Srpske. Slučaj je 2003. godine odbačen zbog nedostatka dokaza. Prema ocjeni Suda u Londonu, ranija istraga Haškog tribunala o događajima u Dobrovoljačkoj ulici bila je dovoljna. Saslušanje o Ganićevom izručenju počelo je 5. jula ove godine, pred Westminster sudom u Londonu. Tokom dvije sedmice Sud je saslušao veliki broj svjedoka obiju strana, uključujući i političare, aktiviste u oblasti ljudskih prava, te tužioce. Protiveći se izručenju, Ganićeva Odbrana na sudu je isticala da je zahtjev Srbije politički motivisan. Srbija je Sudu u Londonu poslala otprilike 200 stranica dokumentacije i dvije videokasete, tvrdeći kako ta dokumentacija sadrži nove dokaze o Ganiću. Ganićeva odbrana je zatražila i da troškove suđenja snosi Velika Britanija, javio je BIRN -Justice Report.
|
|
|
Beograd pokušava izjednačiti krivnju Srba i Bošnjaka |
|
|
|
|
Autor Administrator
|
|
Srijeda, 28 Juli 2010 09:56 |
 Izvještavajući o odluci londonskog suda da odbije zahtjev Srbije za izručenje Ejupa Ganića, člana ratnog predsjedništva BiH, zbog navodnog ratnog zločina, Daily Telegraph prenosi u srijedu obrazloženje suca da je riječ o "politički motiviranoj zloupotrebi međunarodnog prava" i pokušaju Beograda da "revidira povijest kako bi izjednačio krivnju Srba i Bošnjaka". Dnevnik The Independent tim povodom objavljuje članak bivšeg britanskog ambasadora u Srbiji Charlesa Crawforda.
"Zahtjev Beograda za izručenje činio se kao čudan pokušaj da se svi prekriju političkim blatom u cilju dokazivanja varljivoga prosrpskog silogizma: svi ljigavci su krivi, svi sudionici raspada Jugoslavije su jednako ljigavi, ergo, svi su jednako krivi", piše Crawford. "To je, međutim, u suprotnosti sa činjenicama, od kojih je jedna da je Srbija, kao najveća jugoslavenska republika, mogla gurnuti čitavu regiju prema demokraciji i reformama umjesto što je pod Slobodanom Miloševićem pokušala stvoriti nove etničke realnosti na terenu", navodi Crawford. On piše da bi "umjesto da traži krivnju u drugima, aktualni predsjednik Srbije Boris Tadić trebalo da riješi probleme u vlastitom dvorištu i prekine diskreditiranu politiku relativizacije korijena sukoba iz 1990-ih". "To znači uhićenje Ratka Mladića i suočavanje s najvećim ratnim zločinom u novijoj povijesti Evrope - masakrom u Srebrenici", piše bivši britanski ambasador u Beogradu Charles Crawford u Independentu.
|
|
"Ashton napravila tajni plan za upravljanje Bosnom" |
|
|
|
|
Autor Administrator
|
|
Srijeda, 28 Juli 2010 09:53 |
 Pod naslovom "Ashton napravila tajni plan za upravljanje Bosnom" Daily Telegraph piše u srijedu da visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnost Catherine Ashton planira preuzeti direktnu kontrolu nad BiH s novim ovlastima usmjerenim protiv srpskih "hardlinera" koji se protive bosanskoj državi i blokiraju političke reforme. U povjerljivom dokumentu koji je završila ove sedmice Ashton je, nastavlja list, predložila formiranje novog položaja moćnog izaslanika EU-a nakon jesenjih izbora u BiH sa zadatkom da progura ustavne reforme zemlje, odnosno, jačanja bh. institucija, uglavnom na štetu Republike Srpske.
Novi izaslanik bi preuzeo dužnosti visokog predstavnika međunarodne zajednice i kao dio nove evropske diplomatske službe upravljao bi još i mirovnim snagama i evropskom policijskom misijom u Bosni i Hercegovini. Da bi prevladao otpor ustavnim reformama, bio bi ovlašten predložiti zabranu putovanja u Evropsku uniju i zamrzavanje bankovnih računa i drugih sredstava svih osoba za koje smatra da ih opstruiraju, uključujući, kako su listu potvrdili evropski diplomati, i premijera RS-a Milorada Dodika. Cilj je, kako piše Daily Telegraph, da Evropska unija preuzme vodeću međunarodnu ulogu u BiH. List prenosi i komentar jednog britanskog stručnjaka da je s obzirom na to koliko Unija insistira na demokraciji i ljudskim pravima, u najmanju ruku ironično da je pribjegla ovako drakonskim mjerama koje sprečavaju slobodnu javnu debatu o putu naprijed za BiH.
|
|
Pretučen novinar Teofil Pančić, žestoki kritičar Miloševićevog režima |
|
|
|
|
Autor Administrator
|
|
Srijeda, 28 Juli 2010 09:43 |
|
 Kolumnista nedjeljnika "Vreme" Teofil Pančić napadnut je i pretučen metalnom šipkom u subotu navečer u Zemunu i tom prilikom zadobio je kontuziju lobanje i povrede na desnoj ruci, saopštila je redakcija "Vremena".
Pančić je pisac, književni kritičar, kolumnista i član žirija "Jutarnjeg lista", a poznat je po žestokim kritikama Miloševićevog režima, nacionalizma i nasilnih ispada fudbalskih navijača.
Do napada je došlo oko 23 sata u gradskom autobusu u Zemunu, a, kako je saopšteno, dva muškarca su izvadila metalnu šipku i naočigled putnika njom udarali Pančića po glavi i tijelu. Pančić je za radio B92 rekao da je vjeruje da je slučajna žrtva napadača. "Ja mogu samo nagađati što može biti razlog i motiv pošto se ne bavim nikakvim mutnim poslovima u životu, niti bilo kome išta dugujem, niti imam bilo kakve kontakte s podzemljem ili bilo čime drugim. Razlozi mogu biti isključivo u mom javnom poslu i javnom angažmanu. Ne vidim apsolutno nikakve druge moguće razlog", rekao je za B92.
|
|
Nije podržan Prijedlog zakona o zabrani odjeće koja onemogućava identifikaciju |
|
|
|
|
Autor Administrator
|
|
Utorak, 27 Juli 2010 10:23 |
 Zajednička komisija za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku Parlamentarne skupštine BiH nije na današnjoj sjednici prihvatila principe Prijedloga zakona o zabrani nošenja odjeće koja onemogućava identifikaciju, čiji je predlagač Poslanički klub SNSD-a. Ovo je bilo treći put da je Komisija raspravljala o ovom zakonskom prijedlogu, a za ovu sjednicu zatražena su mišljenja nadležnih sigurnosnih agencija.
Međutim, članovi Komisije su ta mišljenja uglavnom ocijenili kao površna ili "bez svhe i smisla", kazala je Alma Čolo. Naprimjer, Ministarstvo sigurnosti BiH i SIPA nisu imali određeno mišljenje, a Granična policija nije imala primjedbi. Ivo Miro Jović je posebno ukazao na "apsurdnu situaciju" da je od Federalnog ministarstva unutarnjih poslova dobio odgovor da Komisija razmotri da li je zakon u skladu s Ustavom BiH. U raspravi pred izjašnjavanje su Drago Ljubičić i Milorad Živković zastupali stav da je pravo na sigurnost jedno od temeljnih ljudskih prava, dok je, naprimjer, Adem Ibrahimpašić rekao da ne može braniti nikome da nosi nikab i oblači se kako hoće, ali da ne bi dozvolio da to rade članovi njegove porodice. I Azra Alajbegović je zastupala stav da predloženi zakon predstavlja kršenje ljudskih prava. Alma Čolo je ukazala da dva dokumenta koja je usvojila Parlamentarna skupština Vijeća Evrope, a koja ni nakon službenog zahtjeva nisu prevedena za potrebe Komisije, preporučuju da se ne uspostavlja potpuna zabrana nošenja nikaba, te da se tim ženama osiguraju jednake mogućnosti za školovanje i zapošljavanje. Izuzeci su preporučeni samo u slučaju kada javna funkcija zahtijeva vjersku neutralnost ili kada obavljanje posla zahtijeva otkrivenost lica. Na kraju su zakonski prijedlog podržali Ljubičić i Živković, Ivo Miro Jović i Mirjana Malić su bili uzdržani, dok su protiv bili Čolo, Alajbegović, Ibrahimpašić i predsjedavajuća Komisije Lejla Klokić. Ivo Miro Jović je novinarima nakon sjednice izjavio da ovaj zakon dosta zadire u ljudska prava, u duhovnost i religioznost čovjeka, a s treće strane u sigurnost. - Kad bi bilo korektnog odnosa svih institucija, pa i u prijedlogu ovoga zakona, moguće je naći simbiozu svih ovih čimbenika i da izađemo iz ove situacije da imamo jedan kvalitetan zakon koji bi zaštitio ljudska prava i duhovnost, ali i doprinio sigurnosti zemlje, rekao je on. Milorad Živković smatra da je Komisija za ljudska prava malo izašla iz svog mandata i da je raspravljala o stvarima koje nisu bile tema ovog zakona, a da će pravu sliku o tome šta da se radi s ovim zakonom dati parlamentarna rasprava u srijedu. Inače, danas prijepodne je grupa žena koje pokrivaju lica nikabom protestirala na platou ispred zgrade institucija Bosne i Hercegovine protiv donošenja ovog zakona, koji bi u praksi zabranio nošenje nikaba u BiH. Žene koje nose nikab su govorile da to za njih znači mnogo više od načina odijevanja, da je u pitanju prakticiranje vlastitih vjerskih sloboda i načina života te ljudskih prava kojih se nipošto ne žele odreći. Inicijativu SNSD-a ove žene smatraju provokacijom s političkom pozadinom u državnom parlamentu, fašizmom i pokušajem satanizacije žena muslimanki pokrivenih zarom.
|
|
|
|
|
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>
|
|
Stranica 10 od 37 |
|
11°C 
16°C 
